STAV: Već dugi niz godina bavite se islamskim načinom poslovanja. Zbog čega je bitno ustrajati na ovakvom načinu poslovanja?

 

Almir ČOLAN: Ja bih rekao da treba ustrajati i potruditi se ovako poslovati jer smo u velikoj mjeri izgubili sve vrijednosti u društvu, bilo da je riječ o ekonomiji ili nekom drugom načinu poslovanja. Došlo je takvo vrijeme da sve gledamo kroz brojeve, a to nam je svakako uvjetovano nametnutim normama kapitalizma. Ljudi definitivno ne mogu biti sretni ako prate takve norme i toga moramo biti svjesni. S druge strane, muslimani širom svijeta bude se i oni žele da svoj život usklade s vjerom i ambicijama. Musliman kroz svoj rad želi da bude onaj koji pomaže društvu i da na svom putu čini dobra. Stoga je bitno da sve što radi u poslovnom svijetu bude na halal-način.

 

STAV: Slušajući Vaša predavanja, primjetno je da u velikoj mjeri posvećujete pažnju borbi protiv kamate. Zbog čega kamata uzrokuje brojne probleme u poslovnom svijetu?

 

ČOLAN: Kamata je lijeni način zarađivanja i proizvodnje. Da bi zaradio, čovjek mora da nešto korisno uradi, od čega će hajr imati više ljudi. Kroz korist društvu treba zarađivati, što kamata, naravno, ne nudi. Kroz kamatu se ne stvara direktna korist društvu i podržavanjem kamate ohrabruje se lijeni mentalitet. Ona je prepreka zdravom radu koji može dugoročno koristiti ljudima. Ovaj finansijski sistem funkcionira s veoma mnogo kamate, kamata raste na kamatu, ili, bolje rečeno, novac od novca bez ikakvog pokrića. Ta je fiktivna ekonomija čak 26 puta veća od stvarne ekonomije. Zbog tog narušenog balansa, u ekonomiji se stvara kriza, tako da je samo čudo što krize nisu još veće, a glavni je krivac kamata. Pitanje je koliko ćemo još izdržati raditi na ovaj način bez stvarnog rada i s oslanjanjem na kamatu.

 

STAV: Posebno je ova tema zanimljiva mladima koji se nalaze pred sve većim iskušenjima kada je riječ o kupovini nekretnine. Šta mladima najčešće savjetujete kada se raspituju kako doći do nekretnine bez kamate?

 

ČOLAN: Mladi ljudi moraju biti koncentrirani na svoj rad i buduću karijeru. Ako se ukaže prilika, treba nastojati studirati i raditi istovremeno. Tako se uči disciplini i na pravi način se stvara dobra podloga za stvaranje kvalitetne ličnosti. Radne navike veoma su bitne, jer nakon završetka studija olakšavaju put do pristojnog zaposlenja. Upravo to pristojno zaposlenje jeste preduvjet za kupovinu nekretnine koja mladima omogućava željenu sigurnost. Stoga, još u ranoj mladosti treba se fokusirati na educiranje i rad, koji u konačnici donosi dobru zaradu. To je način kako izbjeći kamatu u kasnijem periodu.

 

STAV: Tokom krize koja je zadesila tursku liru detaljno ste analizirali slučaj lire i argentinskog pesosa, koji se također našao u veoma teškom položaju. Zbog čega je Turska “bezbolnije” prevazišla krizu od Argentine?

 

ČOLAN: Osnovna razlika između Turske i Argentine jeste u tome što Turska ima jasan plan i ekonomsku viziju. Ekonomski plan Turske je stvaran, oni grade i proizvode, što je činjenica. Trenutačni pad koji se desio Turskoj sigurno je proizvod napada na vladajući režim, a ne stvarna kriza, kako se to nastojalo prikazati. Turska je prisutna i u drugim zemljama, jačina njene ekonomije neupitna je, tako da treba samo sagledati činjenice. Kada je riječ o Argentini, koja se kao i Turska našla u sličnim problemima, ona nema plan i viziju, čitav je argentinski sistem u velikoj krizi. Oni se zadužuju kod MMF-a, uzimaju kredite koji štete srednjoj klasi i dovode do njenog uništenja, a uzmemo li u obzir da je upravo ovaj sloj društva kičmeni stub argentinske ekonomije, bit će nam jasno u kakvoj je onda krizi ova zemlja. Krediti i zaduživanje nisu bili opcija za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je bio svjestan kakve negativne posljedice po turski narod to može imati. Njegovo opredjeljenje bilo je da i dalje gradi državu, ide na strana tržišta i Erdoğanovo “ne” kreditima urodilo je plodom. S druge strane, argentinske vlasti bile su mnogo naivne, zadužile su se i, umjesto da riješe svoje probleme, stvorile su još veće.

 

STAV: Često boravite u većinski islamskim zemljama. Prema Vašem mišljenju, u kojoj je zemlji najbolje primijenjen halal-način poslovanja?

 

ČOLAN: Rekao bih da svaka islamska zemlja ima svoju dobru stranu. Primjerice, Malezija ima veoma dobru regulaciju i finansijsku uređenost. Pakistan ima šerijatski jake pojedince koji imaju najbolje uređene halal-principe poslovanja u bankama. Njihove su banke primjer dobrog poslovanja po halal-normama. Razlog zbog čega me je Pakistan impresionirao jeste i taj što oni ulažu u šerijatske proizvode i rad s poduzetnicima koji se bave halal-poslovanjem. Veliki napor ulažu da sve bude po halal-principima, a taj trud im se značajno vraća, stoga smatram da su primjer dobrog šerijatskog poslovanja. I druge zemlje imaju svoje prednosti, ali bih ipak izdvojio ova dva konkretna primjera.

 

STAV: Nakon dužeg vremena, ponovo ste u Sarajevu. Koliko pratite bosanskohercegovačko tržište? Je li ono plodno tlo za poslovanje po islamskim principima?

 

ČOLAN: Mislim da Bosna i Hercegovina ima odličan potencijal zbog tradicije i spoja Istoka i Zapada na ovom području. Naši su ljudi veoma pametni i obrazovani, imamo dobru geografsku poziciju, i to treba iskoristiti kao potencijal. Moram istaći činjenicu da sam, gdje god da spomenem da dolazim iz Bosne i Hercegovine, odlično prihvaćen, a to je velika blagodat koje možda nismo ni svjesni. Primjera je puno koliko netrpeljivosti vlada među zemljama, a mi smo sretni što smo izuzeti iz toga. Da bismo iskoristili potencijale koje imamo, moramo u svaki projekt da ulazimo iskreno i odlučno, bilo da je projekt za deset maraka ili milion, moramo se tome posvetiti. Jer, kada ljudi primijete našu ozbiljnost i posvećenost radu, mnoga vrata će nam se sigurno otvoriti za poslovanje po islamskim principima u većoj mjeri.

 

STAV: U djelu Islam između Istoka i Zapada Alija Izetbegović navodi: “Zekat je odgovor na jednu pojavu koja i sama nije jednoznačna. Jer bijeda nije samo socijalno pitanje. Njen uzrok nije samo oskudica, nego i zlo.” U kojoj bi se mjeri riješili socijalni problemi muslimana kada bi ispunjavali dužnost zekata?

 

ČOLAN: Zekat je vrlo važan dio islamske ekonomije, zekat je nešto što je stub islama. To je naša obaveza prema drugima, to je njihovo pravo kod nas. Lekcija i poenta zekata jeste da čovjek treba nastojati da bude u poziciji da ga daje i tako ga treba posmatrati. Cilj islama jeste da eliminira kategoriju onih kojima treba, a da imamo ljude koji su u stanju da ga daju. Čovjek treba nastojati da bude ona gornja ruka koja daje, a ne ona donja koja uzima. Islam forsira poslovanje kroz zekat. Ako ti stoji novac, trebaš dio odvojiti za drugog i pomoći mu. Na ovaj način stvarat ćemo ekonomske šanse, ovako pravimo elitu i stvaramo uvjete možda i za ostavljanje vakufa u budućnosti koji su trajno dobro. Hadisi nam ukazuju, također, na to da je veliki hajr kad je bogatstvo u rukama bogobojaznog čovjeka. S druge strane, ako musliman ne gradi na pravim vrijednostima sistem, prepustit ćemo drugome da gradi umjesto nas, po svom nahođenju. Stoga ova izjava Alije Izetbegovića objašnjava dosta toga i pojašnjava principe zekata koji je naša potreba.

 

Izvor: Časopis STAV: https://stav.ba/kamata-je-lijeni-nacin-zaradjivanja/